TERITORIJALNA NADLEŽNOST
Sedište Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture Smederevo je u Smederevu.
Teritorijalno je nadležan za područje:
Podunavskog i Braničevskog upravnog okruga
odnosno za prostor dva grada (Grad Smederevo i Grad Požarevac) i
devet opština (Velika Plana, Smederevska Palanka, Veliko Gradište, Golubac, Žabari, Žagubica, Kučevo, Malo Crniće i Petrovac na Mlavi).
Rešenje Ministra kulture o utvrđivanju teritorija Zavoda za zaštitu spomenika kulture (“Sl. glasnik RS“ br. 48/95)
Područje Podunavskog i Braničevskog okruga prostorno, istorijski i kulturno predstavlja relativno heterogenu celinu, koju su kroz vreme presudno određivali rečni tokovi. Pre svega tok Dunava, na čiju desnu obalu se naslanjaju svojim severnim obodom i u manjoj meri tokovi njegovih desnih pritoka Velike Morave, Mlave i Peka. Susticanje komunikacijskih pravaca, koji se pružaju duž Dunava i Velike Morave, imalo je presudan strateški značaj i uticaj na migracije stanovništva i razvoj istorijskih prilika, kao i dva povoljna mesta za prelaz preko Dunava, kod Smedereva i kod Rama.
Centralni i zapadni predeli se odlikuju ujednačenim reljefom, blago zatalasanih kosa i ravnica u dolinama reka, dok na istoku dominiraju planinski masivi Severnog Kučaja, Homolja i Beljanice. Uz obilje vode i umerenu klimu, ovakvi uslovi su oduvek pružali odličnu osnovu za razvoj zemljoradnje i stočarstva, a u planinskim predelima, bogatim rudama i za razvoj rudarstva i prerade metala.
Administrativne podele su tokom istorije, u zavisnosti od geopolitičkih promena, uglavnom pojačavale ulogu reka (naročito Dunava i Velike Morave) kao faktora razdvajanja, ali su njihova privlačna moć i večita ljudska težnja ka savladavanju prepreka, podsticale potrebu za komunikacijom i naročito privrednom razmenom.