Teritorijalna nadležnost
zavod za zastitu spomenika kulture smederevo tvrdjava smederevo dunav tvrdjava golubac ram tvrdjava spomenici kulture
zavod za zastitu spomenika kulture smederevo tvrdjava smederevo dunav tvrdjava golubac ram tvrdjava spomenici kulture
22110
page-template-default,page,page-id-22110,bridge-core-2.4,translatepress-sr_RS,ajax_fade,page_not_loaded,qode-page-loading-effect-enabled,, vertical_menu_transparency vertical_menu_transparency_on,qode-title-hidden,footer_responsive_adv,transparent_content,qode-overridden-elementors-fonts,qode-theme-ver-22.5,qode-theme-bridge,wpb-js-composer js-comp-ver-6.2.0,vc_responsive,elementor-default,elementor-kit-7


TERITORIJALNA NADLEŽNOST


 

 

Sedište Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture Smederevo je u Smederevu.

 

Teritorijalno je nadležan za područje:

Podunavskog i Braničevskog upravnog okruga

odnosno za prostor dva grada (Grad Smederevo i Grad Požarevac) i

devet opština (Velika Plana, Smederevska Palanka, Veliko Gradište, Golubac, Žabari, Žagubica, Kučevo, Malo Crniće i Petrovac na Mlavi).

 

Rešenje Ministra kulture o utvrđivanju teritorija Zavoda za zaštitu spomenika kulture (“Sl. glasnik RS“ br. 48/95)

 

Područje Podunavskog i Braničevskog okruga prostorno, istorijski i kulturno  predstavlja relativno heterogenu celinu, koju su kroz vreme presudno određivali rečni tokovi. Pre svega tok Dunava, na čiju desnu obalu se naslanjaju svojim severnim obodom i u manjoj meri tokovi njegovih desnih pritoka Velike Morave, Mlave i Peka. Susticanje komunikacijskih pravaca, koji se pružaju duž Dunava i Velike Morave, imalo je presudan strateški značaj i uticaj na migracije stanovništva i razvoj istorijskih prilika, kao i dva povoljna mesta za prelaz preko Dunava, kod Smedereva i kod Rama.

 

Centralni i zapadni predeli se odlikuju ujednačenim reljefom, blago zatalasanih kosa i ravnica u dolinama reka, dok na istoku dominiraju planinski masivi Severnog Kučaja, Homolja i Beljanice. Uz obilje vode i umerenu klimu, ovakvi uslovi su oduvek pružali odličnu osnovu za razvoj zemljoradnje i stočarstva, a u planinskim predelima, bogatim rudama i za razvoj rudarstva i prerade metala.

 

Administrativne podele su tokom istorije, u zavisnosti od geopolitičkih promena, uglavnom pojačavale ulogu reka (naročito Dunava i Velike Morave) kao faktora razdvajanja, ali su njihova privlačna moć i večita ljudska težnja ka savladavanju prepreka, podsticale potrebu za komunikacijom i naročito privrednom razmenom.