MANASTIR GORNJAK
zavod za zastitu spomenika kulture smederevo tvrdjava smederevo dunav tvrdjava golubac ram tvrdjava spomenici kulture
zavod za zastitu spomenika kulture smederevo tvrdjava smederevo dunav tvrdjava golubac ram tvrdjava spomenici kulture
19057
post-template-default,single,single-post,postid-19057,single-format-standard,bridge-core-2.4,translatepress-sr_RS,ajax_fade,page_not_loaded,qode-page-loading-effect-enabled,, vertical_menu_transparency vertical_menu_transparency_on,qode-title-hidden,footer_responsive_adv,transparent_content,qode-overridden-elementors-fonts,qode-theme-ver-22.5,qode-theme-bridge,wpb-js-composer js-comp-ver-6.2.0,vc_responsive,elementor-default,elementor-kit-7

MANASTIR GORNJAK

SPOMENIK KULTURE (1973)

Velii značaj (1979)

Manastir Gornjak je zadužbina kneza Lazara iz 1376-1380. godine. Podignut je uz padinu planine Ježevice na levoj obali Mlave, pored puta Petrovac-Žagubica. Na osnovu povelje kneza Lazara iz 1378. godine i povelje patrijarha srpskog Spiridona iz 1379. godine, koje  su u manastiru čuvane sve do Drugog svetskog rata, pored ktitora i vremena gradnje, poznat je i prvi starešina manastira Grigorije Sinait.

Na ulazu u Gornjačku klisuru nalazi se manastirski kompleks koji čine crkva Svetog Vavedenja, pećinska kapela Grigorija Sinaite i konaci. Crkva po svojoj arhitekturi pripada moravskoj grupi jednokupolnih crkava osnove sažetog trikonhosa, sa pripratom i kasnije dozidanim zvonikom i tremom uz južnu i zapadnu fasadu. Nad ukrsnicom se uzdiže kupola na osmostranom tamburu i četvrtastom postolju. Zidana je lomljenim kamenom, a krovni pokrivač je olovo, vraćeno umesto ćeramide tokom konzervatorskih radova na crkvi osamdesetih godina XX veka. Više puta je rušena i obnavljana, pa se nastanak živopisa vezuje za kraj XVIII veka, s tim da ga je nakon obnove crkve 1847. godine u fresko tehnici preslikao Živko Pavlović-Moler. Ikonostas je iz 1937. godine, rad ikonopisačke škole manastira Rakovica. Poznato je da su se u manastirskoj riznici sve do Drugog svetskog rata čuvale osnivačke povelje, barjak cara Dušana i pehar kneza Lazara.

U steni iznad oltarske apside smeštena je pećinska isposnica Grigorija Sinaite iz XIV veka. Isposnica se sastoji iz dva dela, kelije u kojoj je boravio sinaita i kapele Svetog Nikole, u kojoj je sahranjen. U kapeli su sačuvani fragmenti živopisa datovani u kraj XIV ili XV vek. Grigorije Sinaita Mlađi jedan je od monaha pustinjaka koji su bežeći od Turaka našli pribežište u moravskoj Srbiji. Došavši sa Sinaja, jednog od najstarijih i najznačajnijih duhovnih centara hrišćanstva, obogatili su duhovni i kulturni život Srbije krajem XIV veka i za sobom ostavili veoma dubok i značajan trag.

 

 

 

Lokacija kulturnog dobra


No Comments

Sorry, the comment form is closed at this time.