RIMSKO UTVRĐENJE GRADAC U VELIKOM LAOLU
zavod za zastitu spomenika kulture smederevo tvrdjava smederevo dunav tvrdjava golubac ram tvrdjava spomenici kulture
zavod za zastitu spomenika kulture smederevo tvrdjava smederevo dunav tvrdjava golubac ram tvrdjava spomenici kulture
18872
post-template-default,single,single-post,postid-18872,single-format-standard,bridge-core-2.4,translatepress-sr_RS,ajax_fade,page_not_loaded,qode-page-loading-effect-enabled,, vertical_menu_transparency vertical_menu_transparency_on,qode-title-hidden,footer_responsive_adv,transparent_content,qode-overridden-elementors-fonts,qode-theme-ver-22.5,qode-theme-bridge,wpb-js-composer js-comp-ver-6.2.0,vc_responsive,elementor-default,elementor-kit-7

RIMSKO UTVRĐENJE GRADAC U VELIKOM LAOLU

ARHEOLOŠKO NALAZIŠTE (1983)

U pretežno ravničarskom predelu između dve reke, Mlave i Busura, na blago uzvišenom potezu koji meštani nazivaju „Gradac“, nalaze se delimično očuvani ostaci rimskog utvrđenja. Smešteno je uz desnu obalu Busura na 2,5 km severozapadno od Velikog Laola i 4 km jugozapadno od Petrovca na Mlavi.

Utvrđenje je gotovo pravilnog kvadratnog oblika, dimenzija približno 120 h 90 m. Njegov položaj je utvrdio još Feliks Kanic sredinom XIX veka, koji je tada video dobro očuvane bedeme i ostatke četiri kružne kule na uglovima utvrđenja. Danas su ostaci bedema, zbog rastinja kojim su pretežno obrasli, vidljivi u mnogo manjoj meri i to samo na osnovu konfiguracije terena, tragova građevinskog šuta i maltera. Delimično se naslućuju i tragovi objekata unutar utvrđenja i u njegovoj neposrednoj okolini.

Na Pojtingerovoj tabli i Itinerarijumu Hijerosolimitanumu, koji beleže i rimski put koji je povezivao Singidunum (Beograd) sa Carigradom, posle stanice Municipium, koja se prilično pouzdano identifikuje sa arheološkim ostacima u selu Kalištu, ubeležena je i stanica (mutacio) Jovis Pagus. Prema oba kartografska izvora bila je udaljena od Municipiuma 10 rimskih milja (14,8 km), što se ne poklapa sa stanjem na terenu. Stoga ostaje izvesna rezerva u pogledu identifikacije utvrđenja Gradac sa rimskim Jovis Pagusom. Razlika može biti rezultat greške kartografa, ali i neistraženosti samog lokaliteta Gradac i drugih u široj okolini Petrovca.

Prema oskudnim podacima sa kojima raspolažemo, pretpostavlja se da je prva faza utvrđenja iz II veka, sredinom IV veka je nastala prva fortifikacija i to je period najvišeg uspona, a nakon VI veka život na ovom lokalitetu zamire.

 

 

Lokacija kulturnog dobra


No Comments

Sorry, the comment form is closed at this time.